Legenda od 4 do 9 godina 3 min srpska narodna legenda

Zašto lastavica ima rašljast rep

Lastavica sa rašljastim repom sedi u gnezdu pod strehom seoske kuće sa ptićima, a baba i devojčica je gledaju sa trema
Lastavica leti iznad livade i susreće komarca koji zuji, a iz trave ih posmatra zmija
Lastavica leti iznad livade i susreće komarca koji zuji, a iz trave ih posmatra zmija

Davno, kad su životinje još razgovarale među sobom, zmija je bila gladna i zla. Jednog dana pozvala je komarca: „Leti po celom svetu i probi krv svih stvorenja. Kad se vratiš, kaži mi čija je najslađa, da znam koga da ujedam.“

Komarac je leteo dugo, dugo. Probao je krv vuka i medveda, konja i krave, zeca i miša, ali najslađa mu je bila krv čoveka. Veselo je zujao nazad ka zmiji, da joj to kaže.

Na putu ga je srela lastavica. Lastavica je oduvek volela ljude. Pravila je gnezda pod njihovim strehama, a ljudi su je rado puštali i nisu joj dirali mlade. „Kuda žuriš, komarče?“ upitala je. „Idem da kažem zmiji čija je krv najslađa!“ „A čija je?“ „Čovekova!“ zujao je komarac ponosno.

„Hajde, reci mi još jednom, nisam dobro čula“, rekla je lastavica. Komarac je otvorio usta, a lastavica je brzo kljucnula i otkinula mu jezičak. Od tada komarac više ne može da govori, samo zuji: „Zzzzz, zzzzz!“

Komarac je doleteo do zmije i zujao koliko god je mogao, ali zmija ništa nije razumela. „Lastavica mu je otela jezik!“ dosetila se zmija i besno skočila na lastavicu kad je ova proletela nisko iznad trave.

Lastavica je bila brza i pobegla je, ali zmija je stigla da joj zubima otkine sredinu repa. Zato lastavica i danas ima rep u obliku rašlji, sa dva duga kraja.

Lastavica nije žalila za repom. Vratila se pod kućnu strehu, svojim prijateljima ljudima, i tamo svakog proleća i danas pravi gnezdo. A ljudi kažu da lastavice donose sreću kući pod kojom gnezde.

KRAJ

Sova kaže

Pravi prijatelj te čuva i onda kad to njega nešto košta.

Odakle je ova legenda

Ovo je srpska narodna legenda

Narodnu legendu niko nije potpisao. Nastala je davno, a ljudi su je pričali jedni drugima i prenosili s kolena na koleno, mnogo pre nego što je zapisana. Svaki pripovedač ponešto je dodao ili promenio, pa ista legenda često postoji u više verzija, a slične priče se pričaju u različitim zemljama.

Srpske narodne priče, pesme, zagonetke i poslovice sakupljao je i zapisivao Vuk Stefanović Karadžić, da se ne zaborave. Zahvaljujući njemu i drugim sakupljačima, i danas ih čitamo deci.

Za roditelje: razgovor posle čitanja
  • Šta je zmija tražila od komarca?
  • Zašto je lastavica htela da sačuva tajnu?
  • Zašto komarac danas samo zuji?
  • Kako je lastavica dobila rašljast rep?
Našli ste grešku? Javite nam Pročitaj još

Iz priče u svet

Sledeća legenda Kako je Marko Kraljević postao junak Slabašni pastir Marko u planini napravi hlad za dve bebe u kolevci, a njihova majka vila nagradi ga snagom kakvu niko nema.